2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Takozvana zajednica nerealiziranih kapitalnih dobitaka je zakonski režim za neizvršene financijske obveze. U osnovi, odgovara režimu odvojene imovine. Ni imovina bračnoga druga ni bračne družice ne postaju zajedničko vlasništvo - (§ 1363 stavak 2 BGB). Isto se primjenjuje na imovinu bračnih drugova stečenu nakon zaključenja braka. Međutim, svako povećanje imovine bračnih drugova što nastaje tijekom braka podijelit će se jednako kad ovaj režim bračne imovine završi, poglavito kao rezultat rastave ili smrti jednoga od bračnih drugova. Općenito govoreći, bračni drugovi ne podliježu nikakvim restrikcijama u raspolaganju svojom imovinom i neće biti odgovoran za dugove drugoga bračnoga druga (u svezi restrikcija u raspolaganju vidi točku 2.4; u svezi uvjeta odgovornosti vidi točku 2.5).

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Predmnjeva se u korist vjerovnika da odgovarajuća imovina pripada jednome od bračnih drugova. To je poglavito važno u odnosu na izvršni postupak prisilne naplate (vidi točku 2.6).

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Bračni drugovi nisu obvezni sastaviti popis imovine. Međutim, sastavljanje popisa na početku njihova braka ("početna imovina") olakšava dokazivanje da su dobici stečeni tijekom braka (vidi točku 5.3). Ako nije sastavljen popis početne imovine, predmnijeva se da konačni udjeli bračnih drugova predstavljaju njegovu ili njezinu kapitalnu dobit (§ 1377 stavak 3 BGB).

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

Općenito govoreći, bračni drugovi mogu slobodno raspolagati svojom imovinom tijekom njihova braka, podliježu sporazumima ako nije dogovoreno drugačije.
Međutim, načelo slobode raspolaganja nečijom imovinom je ograničeno na sljedeći način:

1. 1) Bračni drug ne smije preuzeti raspolaganje njegovom/njezinom imovinom u njenoj cijelosti bez odobrenja drugoga bračnoga druga. Prema običajnome pravu, udio koji predstavlja 80% bračne imovine bračnoga druga koji njome raspolaže može se smatrati "imovinom u svoj njezinoj cjelini". (§ 1365 BGB). U praksi su ti uvjeti često ispunjeni u slučaju nekretnina.
2. 2) Nadalje, bračni drug smije raspolagati predmetima kućanstva (koje on ili ona isključivo posjeduje) jedino uz odobrenje drugoga bračnoga druga (§ 1369 BGB). "Bračni dom" nije uključen u predmete kućanstva. U tom se slučaju, međutim, na gore navedeno odnose uvjeti iz članka (§ 1365 BGB) i često su ispunjeni u praksi.

Ako se drugi bračni drug nije unaprijed složio, ugovor će ostati privremeno suspendiran i zakinut za pravni učinak sve dok ga taj bračni drug ne odobri (§1366, stavak 1 BGB). Ako ga drugi bračni drug ne odobri, ugovor će biti nevažeći. U određenim slučajevima obiteljski sud može dati suglasnost in lieu bračnoga druga koji je uskraćuje. Ako treća strana zahtijeva da njezin ugovorni partner treba dati njegovu suglasnost, rečena suglasnost mora biti dostavljena trećoj strani unutar dva tjedna. Inače će se suglasnost smatrati uskraćenom.

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Općenito, obveze koje je preuzeo jedan bračni drug obvezujuće su samo za njega/nju. Međutim, ukoliko je drugi bračni drug opunomoćen poduzimati radnje kojima osigurava namirenje dnevnih potrepština obiteljske zajednice, pravni učinci takvih raspolaganja biti će obvezujući za drugog bračnog druga (§ 1357 stavak 1 BGB).

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Bračni drugovi su odgovorni jedino za svoje vlastite dugove osim ako, na isključivoj osnovi, drugi bračni drug nije postao odgovoran zbog obveza u koje su ušli kako bi zadovoljili svakodnevne potrebe (vidi točku 2.5). Osim ovoga specifičnoga slučaja, vjerovnici smiju iskazati zahtjeve samo prema imovini bračnih drugova s kojim su zaključili ugovor ili onoga tko je odgovoran prema njima na nekoj drugoj osnovi (primjerice deliktna odgovornost).

Obvezna ovrha je olakšana oborivom predmnjevom vlasništva (vidi točku 2.2). Pretpostavlja se da pokretne stvari u posjedu jednoga ili drugoga bračnoga druga pripadaju dužniku (pljenidba/zapljena) (§ 1362 BGB u vezi s § 739 Zakona o parničnom postupku). Ova pretpostavka se ne primjenjuje na imovinu namijenjenu isključivo osobnoj uporabi jednoga od bračnih drugova.

Print this topic

back to top